Uključivanje svih pet osjetila u radnom prostoru
Ispostavilo se da su radna mjesta koja se fokusiraju na neopipljivo – vid, njuh, sluh, okus i dodir – bolje opremljena za poboljšanje dobrobiti zaposlenika.
Jedna kompanija drži se osjetilnog pristupa u svrhu rehumanizacije radnog prostora. Talijanska tvrtka Il Prisma, distributer Steelcaseovih proizvoda, provela je istraživanje pri kreaciji ureda u Milanu, Münchenu, Parizu i Madridu. Kako bi poboljšali angažman zaposlenika, njihovi uredi aktivno uključuju svih 5 osjetila. „Naše je istraživanje dokazalo da dizajn u skladu s ljudskim osjetilima poboljšava koncentraciju i učenje“, rekla je njihova arhitektica Elisabetta Pero. „Cilj je uključiti osjetila na poslu, a ne ih isključiti“.
Čak i najbolji poslodavci, koji nude najbolja rješenja za radna mjesta – ergonomska sjedala, podesive stolove, poglede na otvoreno, više soba za odmor – možda rade veliku grešku. Što je s bojom zidova? Mirisom u uredu? Teksturom materijala namještaja? Ljudi percipiraju svijet pomoću svojih pet osjetila – vida, njuha, sluha, okusa i dodira, ističe Pero.
Problem je u tome što se broj radnih stolova u poslovnom prostoru lako može ustanoviti, a temperatura radnog okruženja se može izmjeriti – kao i količina dolaznog svjetla i glasnoća buke. Međutim, mjerenje utjecaja osjetilne percepcije čini nemogućim.
Arhitekti kompanije Il Prisma odlučili su da bi se ove kvalitete, o kojima se dugo odlučivalo na temelju estetske intuicije, dalo i trebalo izmjeriti. Stoga su proveli znanstveno istraživanje – da probaju izmjeriti kako osjetilna percepcija neurološki utječe na ljude unutar ureda. Za potrebe istraživanja korišten je elektroencefalograf (EEG skeniranje) za mjerenje električne aktivnosti u mozgu, kao i uređaj za praćenje oka kako bi se ustanovili točni pokreti oka i dilatacija rožnice. Ta su mjerenja pomogla odrediti što stimulira različita stanja mozga, posebice pozornost, usredotočenost, učenje, prisjećanje, jednostavnost i smirenost – ono što pomaže ljudima da bolje rade.
Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi arhitekti su uspoređivali dva osjetilna okruženja. Jedno je nazvano neutralna soba, a drugo osjetilna soba. Dok je neutralna soba bila obična soba za sastanke s bijelim konferencijskim stolom i homogenom rasvjetom, u osjetilnoj je sobi bio drveni stol i police za knjige grube teksture izrađeni od mirisnog cedra, tri drvene stolice različitog dizajna, zavjese napravljene od lišća, plavo svjetlo iza police za knjige i hrana na policama. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine, po jedna za svaku sobu, i od njih se tražilo da riješe test.
U drugoj fazi ispitanicima su pokazane fotografije različitih boja i slika, tj. fotografija plave tkanine ili različitih tipova radnih prostora. To je potaknulo slične neurološke reakcije onima koje bi se prirodno pojavile kad bi sudionici stvarno držali plavu tkaninu u rukama ili fizički bili u radnim okruženjima sa slika.
Iako možda očekujete pročitati da je osjetilna soba bila najbolja za sve vrste poslova, istraživanje je pokazalo da uključivanje svih osjetila može i negativno utjecati na rad – ovisno o vrsti zadaća. „Osjetilna je soba možda bolja za zadaće poput pisanja dugačkih dopisa, no nije baš idealna za grupno rješavanje problema“, objasnila je Pero.
Ispitanici su u osjetilnoj sobi postigli vrlo dobre rezultate na ispitu slušanja. „Dok su ispitanici pamtili i učili, uspjeli su se sjetiti više riječi te je razina njihove koncentracije bila viša u
usporedbi s ispitanicima u neutralnoj sobi“, kaže Pero. Također je otkriveno da plava i zelena boja, kao i upotreba drva i drugih prirodnijih materijala, potiču mirno i opušteno stanje uma.
Cilj istraživanja bio je veći od pukog stvaranja pravila kako dizajnirati idealna radna mjesta. Kompaniju Il Prisma također je zanimalo korištenje znanstvenih mjerenja u svrhu stvaranja humanističkog dizajna. „Nismo pokušavali doći do određene količine podataka ili točnog broja pomoću kojih bismo dobili fiksnu formulu za dizajniranje osjetilnih prostora“, kaže Pero, „već do metode koja se može koristiti u svrhu pomaganja ljudima da personaliziraju svoje radno mjesto za što bolje izvršavanje zadataka“.
Uključivanje osjetila u kompaniji LinkedIn
U uredu kompanije LinkedIn u Milanu glavna je tema bila transformacija, pa su različite prostorije korištene za predstavljanje pet tipičnih talijanskih lokacija: kazališta, restorana, krojačke radione, podruma i vrta. Iz kompanije LinkedIn referirali su se na rezultate istraživanja tvrtke Il Prisma, koje arhitekti nazivaju „emocionalnom gramatikom“, kako bi dizajnirali svaku prostoriju u skladu sa zadaćama koje će se unutra obavljati.
Primjerice, u „podrumu“ radnici mogu popiti čašu vina dok slušaju glazbu, a prisutna je i cedrovina. Ta je soba idealna za vrlo privatne sastanke ili intenzivne trenutke koncentracije. Suprotno tome, u „krojačkoj radioni“ osjetilni su elementi prigušeni kako bi se mogli održavati sastanci za rješavanje problema. Prostorija sadrži velike površine prekrivene materijalima kao što su tkanina i metal, ali nema boja i tekstura koje nepotrebno privlače pozornost. Različitost tih pet prostorija ured je pretvorila u ekosustav prostora u kojem radnici mogu odabrati najprikladniji za obavljanje trenutne poslovne zadaće.
Naposljetku, u istraživanju kompanije Il Prisma navedeno je da „suvremeni radnik preferira mjesta koja nisu sterilna i standardizirana, već prilagođena, sa snažnim konotacijama“.
Polazište za sve tvrtke je činjenica da osjetila treba uzeti u obzir tako da radnici mogu odabrati okruženje koje najbolje odgovara njihovim potrebama.
Kompanija Il Prisma objavila je cjelokupno istraživanje u knjizi naslovljenoj „Sada radimo“. Knjiga je također prihvaćena kao akademski udžbenik na europskim sveučilištima
Izvor: https://www.steelcase.com/eu-en/research/articles/topics/wellbeing/engaging-five-senses/
Autor: Steelcase.com
