U proteklih deset godina Indija i Kina su se razvile u vodeća globalna inovacijska čvorišta. Zahvaljujući nikad prije viđenoj brzini i spretnosti u poslovanju, ove su dvije države unaprijedile svoje sposobnosti i nametnule se kao glavni inovatori.

U razdoblju od listopada 2016. do listopada 2017. godine, 19 novih inovacijskih čvorišta otvoreno je diljem Azije. Radi se o multimilijunskim centrima izvrsnosti koji se bave potencijalnim načinima napredovanja u svim industrijama. Ovaj iznenadni val napretka povećao je udio kontinenta na 29% u kategoriji inovativnosti na svjetskoj razini. To znači da je Azija 4 poena ispred Europe i svega nekoliko koraka iza Silicijske doline, koja vodi s 38%. Iako je i dalje vodeća svjetska inovacijska destinacija, udio Silicijske doline na svjetskoj razini pao je za 20 poena od 2015. godine do danas. Za razliku od toga, azijska tržišta privlače sve više stranih ulaganja namijenjenih inoviranju.

Napredak se najbolje vidi na primjerima Indije i Kine, gdje se organizacije razvijaju iz pomoćnih centara za podršku u vodeće inovacijske centre, mijenjajući način na koji korisitmo tehnologiju. Zahvaljujući zrelijim i naprednijim tržištima poput Japana, Južne Koreje, Australije i Singapura, Aziji je otvoren put da preuzme titulu najpoželjnije svjetske inovacijske destinacije koju zasad drži Silicijska dolina.

„Još su 2013. godine naši istraživači uočili prve naznake da bi Kina i Indija mogle postati središta za nove ideje“, objašnjava Elise Valoe, voditeljica globalnih istraživanja u tvrtci Steelcase. Valoe je nedavno dovršila detaljno, godinu dana dugo istraživanje o inovacijama u Kini i Indiji, da bi bolje razumjela izazove s kojima se susreću organizacije koje žele prihvatiti inovacije. „To je bio početak nikad prije viđene promjene načina poslovanja. Naime, Kina ima dugu povijest izrade dijelova i komponenti za druge kompanije. Prije otprilike pet godina, promijenili su strategiju i postali sve više usredotočeni na stvaranje vlastitih proizvoda – koristeći pritom svoje znanje i proizvodnu sposobnost da bi dobili globalno priznanje kao tehnološki vođe“.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, Kina je drugi najveći potrošač u kategoriji istraživanja i razvoja, odmah iza SAD-a. Ukupna svjetska godišnja ulaganja u istraživanja i razvoj iznosila su  gotovo 2 bilijuna američkih dolara 2015. godine, a čak 21% tog novca uložila je Kina. Ulaganja Kine u područja istraživanja i razvoja narasla su za 18% između 2010. i 2015. godine, što je preko 4 puta brže nego u SAD-u. Svjetski ekonomski forum predviđa da će zahvaljujući ubrzanom rastu Kina vjerojatno preuzeti vodstvo u idućih 5 do 10 godina.

Jasno je da su posljedice ovoga već vidljive. S 25% povećanja u kategoriji inovacijskih centara, 47% u kategoriji patentiranih aplikacija, udjelom od 39% u Fortune 500 tvrtkama i 8% iznenadnog porasta u području izravnih stranih ulaganja u 2016. godini, ne možemo osporiti činjenicu da se inovacije uvode izuzetno brzo.

RADNA SNAGA SLJEDEĆE GENERACIJE

Vlade Kine i Indije snažno podržavaju nagli skok s puke proizvodnje na kreativan rad. To se vidi kroz ulaganja: njeguju se nove vještine i radi se na stvaranju održivog inovacijskog ekosustava. Kineska vlada zalaže se za razvoj osiguravajući ekonomske poticaje za čvorišta poput Shenzhena, gdje se proizvodi pojavljuju na tržištu nevjerojatnom brzinom. Zahvaljujući suradnji s privatnim sektorom u području financiranja školarina, inovacijskih foruma i informatičkih sajmova, možemo reći da je Kina u procesu obučavanja sljedeće generacije tehničkih stručnjaka čija su snalažljivost i mladi talent najvažniji. Samo u 2018. godini Kina očekuje da će 8, 2 milijuna studenata diplomirati – to je duplo više nego što će ih diplomirati u SAD-u, i 10 puta više nego što ih je diplomiralo u Kini 1997. godine. Indija se odlučila za drugačiji pristup, temeljen na suradnji. Naime, država poziva multinacionalne kompanije da se povežu s lokalnim inovatorima. U oba slučaja vlade se zalažu za poboljšanje kvalitete i dostupnosti visokog obrazovanja, da bi omogućile uspjeh talentiranim pojedincima.

U današnje vrijeme, indijsko gospodarstvo smatra se jednim od najbrže rastućih u svijetu. Također, prema Svjetskom ekonomskom forumu indijski grad Bangalore nositelj je titule najdinamičnijeg grada na svijetu, dok je Silicijska dolina na drugom mjestu. Indijski sustav tehnički specijaliziranih startup tvrtki treći je najveći u svijetu, te je privukao ulaganja u vrijednosti preko 20 milijardi američkih dolara u proteklih 36 mjeseci. S preko 10 000 instituta za inženjerstvo Indija proizvodi više inženjera nego Kina i SAD zajedno, a svoju radnu snagu godišnje obogaćuje s 12 milijuna mladih kadrova. Bogata ponuda mladih inženjera u zemlji poslodavcima omogućava lakši pronalazak zaposlenika. Prošle su godine organizacije LinkedIn i Capegemini provele istraživanje koje je pokazalo da je Indija najveći izvor digitalnog talenta na svijetu. Naime, istraživanje je pokazalo da čak 76% radne snage ove zemlje ima razvijene digitalne vještine.

„Uporno forsiranje inovacijskog programa na svim razinama zahtijeva poklapanje mnogih čimbenika“, kaže Valoe. „U Aziji imamo prilike vidjeti zanimljive i dinamične inovacijske čvorove i mreže kako niču u geografskim područjima gdje su interesi vlade, lokalnih kultura, privatnog sektora, obrazovnih ustanova i ulagača usklađeni. U ovom slučaju, ponajviše u Indiji i Kini, promatrali smo gradove u kojima je cijeli ekosustav angažiran oko inoviranja“.

To su primijetile i multinacionalne kompanije. Tradicionalno se Indija smatrala povoljnim čvorištem za vanjske poslovne usluge, čija je prednost poznavanja engleskog jezika. Međutim, multinacionalne kompanije sada Indiju smatraju ključnim dijelom svojih inovacijskih programa. Na primjer, 2016. godine Apple je osnovao inovacijski centar u Hyderabadu da bi se ubrzao razvoj aplikacije Maps – njihove online usluge koja olakšava snalaženje na karti. Tada se otvorilo 4 000 radnih mjesta. LinkedIn, Uber, Facebook i Google slijedili su taj primjer. Najnoviji Googleov centar za istraživanja i razvoj izvan SAD-a, u kojemu će biti zaposleno 13 000 ljudi na tisućama metara kvadratnih, trebao bi se otvoriti iduće godine u Hyderabadu.

Slično tome, Kina se razvila iz proizvodnog čvorišta u tehnološku velesilu preko noći, te je trenutno dom nekima od najvećih svjetskih internetskih i tehnoloških kompanija.

„Ne samo da su kineske tvornice u skladu s globalnim standardima, već smo uočili pojavu lokalnih bankarskih heroja i tehnoloških industrija koje silno ulažu u inozemnu tehnološku stručnost. Na taj način uspijevaju unovčiti prilagodljivost proizvodnog potencijala ove zemlje i plasirati se na tržište nevjerojatno brzo; i to stvarajući poboljšane proizvode koji su konkurentni, a često i vodeći na globalnoj razini“, kaže Valoe.

Tehnološkom domenom na globalnoj razini tradicionalno dominiraju tvrtke sa sjedištem u SAD-u, no konkurencija je veća nego ikad. Časopis Fast Company nedavno je prozvao američki konglomerat Tencent jednom od najinovativnijih svjetskih kompanija. Tencentova aplikacija za dopisivanje, WeChat, ima preko 980 milijuna korisnika. Dok Tencent već planira daljnje revolucionarne promjene, Facebook i Snapchat eksperimentiraju s poslovnim značajkama i uslugama plaćanja inspiriranima aplikacijom WeChat. No Tencent je samo vrh sante leda: trend je već vidljiv u širokom rasponu industrija.

Uzmimo za primjer DJI, globalnog proizvođača dronova sa sjedištem u Shenzhenu. „Kada smo osmislili Mavic Pro, prvi sklopivi, kompaktni dron u industriji, naši su inženjeri već idući dan stali pred ploču za crtanje i počeli smišljati kako da tu zamisao provedemo u djelo“, kaže Kevin On, direktor komunikacija u kompaniji DJI. „Konstantno se propitkujemo što bismo mogli napraviti drugačije ili kako bismo mogli unaprijediti našu tehnologiju za buduće primjene. Zamislite da stvorimo ručni kormilar koristeći stabilizacijsku tehnologiju našeg drona. Zašto ne bismo ljudima omogućili da kontroliraju svoj dron pokretima ruku i time učinili letenje zabavnim i jednostavnim?

KAKO UVESTI PROMJENE

Organizacije unutar inovacijskih čvorišta diljem Indije i Kine restrukturiraju se kako bi poticale inoviranje i optimizirale svoje poslovne modele. Inovativan rad po svojoj prirodi zahtijeva višu razinu kreativnosti i surađivanja, a to je stil poslovanja koji se tradicionalno nije prakticirao na tim područjima. Radni prostori dizajniraju se na način da potiču individualan rad i povećavaju učinkovitost i produktivnost.

„Inovacija se rađa iz produktivnog timskog rada, a to zahtijeva da omogućite zaposlenicima veću slobodu u kreativnosti i da u poslovanju počnete riskirati“, objašnjava Valoe. „Na primjer, u Kini se razvojni procesi odvijaju brzinom munje, a novi proizvodi samo niču na policama dućana, gdje ih preuzimaju potrošači koji se razumiju u tehnologiju. Zatim, u nevjerojatno kratkom vremenskom roku, na police dolaze poboljšane verzije tih proizvoda. Nejasnoće se rijetko kada pojave, a organizacije se opredjeljuju za inovacije koje brzo mogu lansirati na tržište i koje su poboljšana verzija starog proizvoda, a ne potpuno drugačija, zbunjujuća verzija. Upravo to je njihova konkurentna prednost“, nastavlja Valoe.

„S druge strane, tvrtke sa sjedištem u Indiji dopuštaju višu razinu neodređenosti proizvoda, što potiče timove da uistinu budu maksimalno kreativni, da riskiraju i da istražuju nove ideje. Višak slobode u kreativnosti usporava samo lansiranje proizvoda na tržište jer donošenje odluka traje duže, no vjerojatnije je da će rezultat biti bolji.

ŠEST PRISTUPA INOVACIJI

Istraživački tim tvrtke Steelcase utvrdio je šest pristupa inovaciji koje organizacije u Kini i Indiji mogu iskoristiti. Pristupi se temelje na stupnju demokracije u tim državama i komforu pri osmišljanju novih ideja. Na tržištima poput indijskog, koja su istraživačka i zaokupljena stvaranjem novih ideja, inoviranje je uglavnom decentralizirano jer su se tvrtke proširile i uključile u vanjske mreže. U Kini pak tvrtke griješe jer su preoprezne, pa drže timove zadužene za inoviranje što bliže kući.

„Inovacija se rađa iz produktivnog timskog rada, a to zahtijeva da omogućite zaposlenicima veću slobodu u domeni kreativosti i da u poslovanju počnete riskirati“ (Elise Valoe, voditeljica globalnih istraživanja u tvrtci Steelcase).

Prema Valoe, unutrašnji timovi za inovacije, koje sve češće nazivamo i trust mozgova određene kompanije, su najvjerojatnije najbolji inovacijski model za kompanije s konzervativnijim pristupom inoviranju. Takve kompanije bi također mogle razmisliti o odabiru pojedinaca zaduženih za inoviranje. Ti bi pojedinci mogli, koristeći otvoreni inovacijski model, voditi grupe ljudi koji bi zahvaljujući intenzivnoj suradnji u vrlo kratkom roku mogli osmisliti mnogo novih stvari i riješiti postojeće probleme.

Kompanije s decentraliziranijim pristupima inoviranju bi trebale razmotriti sljedeće opcije: zapošljavanje savjetnika za inoviranje, otvaranje daljinskog inovacijskog ureda ili baze, ili suradnju s nekim trećim.

NJEGOVANJE KREATIVNOG PONAŠANJA

Temeljna promjena ovih razmjera najčešće traje više od dva desetljeća. Međutim, u mnogim slučajevima u Indiji i Kini trajala je manje od pet godina. Dok su neke kompanije usvojile dinamičnije radno okruženje koje potiče inoviranje, istraživači iz tvrtke Steelcase primijetili su da mnoge organizacije nisu napravile potrebne promjene u poslovnom prostoru i kulturi pa se sada muče. Ljudi često rade u tradicionalnim odjeljcima i jedva da imaju pristup projektnim prostorima, kao i digitalnim i analognim alatima koji su im potrebni za dijeljenje sadržaja i učinkovitu suradnju.

„Kreativnost u poslovanju koja je potrebna da bi se inovacije dogodile, zahtijeva potpuno različita ponašanja od onih koja su se tradicionalno njegovala u Indiji i Kini“, objašnjava Valoe. „Organizacije moraju poticati ponašanja koja su neophodna u novom načinu poslovanja. Radno okruženje mora biti dizajnirano na način da bi utvrdilo tu promjenu, a za to je potreban kulturološki preokret“. Gospodin On iz kompanije DJI slaže se s ovim tvrdnjama. „Okruženje čini veliki dio kulture. Čini mi se da su u mnogim uredima diljem svijeta, pogotovo u tehnološkim i startup tvrtkama, zidovi porušeni kako bi se potaknula otvorena komunikacija“, kaže On. „Imamo otvoreni ured, a radnici nemaju svatko svoj stol, već koriste stolove po potrebi. Također imamo stajaće stolove i kaučeve. Međusobnim povezivanjem otvaramo put prema suradnji. Suradnja olakšava razmjenu ideja, a inovacije proizlaze iz novih ideja, novih perspektiva i novih načina obavljanja stvari“.

Hijerarhijski poredak koji se strogo poštuje još je jedna prepreka, međutim i dalje je prisutan u mnogim organizacijama diljem Azije. „Stroge hijerarhijske strukture sabotiraju inovacije“, kaže Wu Liping, predsjednik kineske tvrtke Joyea specijalizirane za proizvodnju opreme za pakiranje. „Poslovni ciljevi mogu biti pogrešno usmjereni ako suradnici igraju na kartu snage. Povjerenje je temelj poštene komunikacije, koja poboljšava učinkovitost i rezultira novim rješenjima za naše klijente. Jednakost je također važna. Mi poštujemo, podržavamo i brinemo o svakom članu tima. Želimo da se svi osjećaju vrijednima. Na taj način osiguravamo pozitivno okruženje i poboljšavamo učinkovitost radnika“.

KAKO SE PRIPREMITI ZA INOVIRANJE

Što organizacije mogu učiniti da bi stvorile dobre uvjete za uspješnost procesa inoviranja?

Istraživači tvrtke Steelcase ustanovili su tri potrebna uvjeta:

1) Treba odrediti točan plan inoviranja i buduće planove poslovanja kompanije.

2) Treba odabrati prikladan model inoviranja u skladu s kojim će se birati struktura tima i način interakcije.

3) Treba uspostaviti nove metode koje će pripremiti teren za inoviranje, te među zaposlenicima odabrati modele koji će promicati željena ponašanja.

„Na ovaj način ćete zaposlenicima dati do znanja da trebaju usvojiti nove načine rada, a fizički izgled poslovnog prostora će morati biti iznova osmišljen na način da podupire i reflektira kulturu inovacije“, kaže Valoe.

POTPUNO NOVO POSLOVNO ISKUSTVO

Inovirati znači stvoriti radno mjesto na kojem ljudi mogu graditi čvrste mreže, razvijati povjerenje i učiti jedni od drugih. „Radno mjesto bi trebalo sadržavati različite elemente, od kojih je svaki potreban u nekom dijelu kreativnog procesa“, kaže Valoe. „Ljudi trebaju različite prostore za različite vrste zadataka – prostore za suradnju, za intenzivan individualni rad, te prosotre gdje mogu pobjeći da se oporave i druže s kolegama. Ti prostori moraju njegovati kulturu inovacije u sklopu koje se potiču nove ideje i neuobičajeni načini razmišljanja“.

Kako onda izgleda radno mjesto gdje se njeguje kultura inovacije? To mjesto potiče kontinuirano učenje, otvorenu komunikaciju, slobodu izražavanja, transparentnost, jednakost i osnaživanje zaposlenika. Izgleda slično ovome:

Zajedničko iskustvo učenja

Zamislite da radite na projektu koji uključuje i druga područja stručnosti osim vašeg. Umjesto da sjedite za svojim stolom, pridužujete se timu trgovaca, dizajnera i inženjera u odgovarajućem prostoru. Suradnja je u ovom slučaju potpuno prirodna i služi kako bi članovi tima zajednički odredili temeljna znanja potrebna za razvoj projekta. Stolovi se lako pomiču i možete ih namjestiti kako god vam odgovara – spojite ih u slučaju grupne suradnje ili ih razdvojite za potrebe individualnog rada i rada u manjim grupama. Prostor je lako dostupan savjetnicima, koji se pridružuju projektu kao freelanceri. Digitalni i analogni komunikacijski alati olakšavaju dijeljenje informacija. Na taj način svi mogu učiti jedni od drugih i dijeliti jedni s drugima različite perspektive, potkovane znanjima iz različitih disciplina i pozadina.

Ploča služi za bilježenje uspješnih i neuspješnih poteza tima – i jedni i drugi su važni – jer članovi tima velikom brzinom istražuju i testiraju ideje, s točno određenim ciljevima na dnevnoj i tjednoj bazi. Kada se ostvare ključni ciljevi, stolovi se spoje i cijeli tim ima zajednički ručak ili „happy hour“ da zajednički proslave postignuća.

Važnost povratnih informacija

Veliki sastanci za razmjenu ideja i popratne rasprave mogu biti zastrašujući za zatvorenije članove tima. Također, uvijek ima onih kojima je draže uzeti malo vremena da probave i filtriraju ono što su čuli prije donošenja zaključaka. Pobrinite se da stvorite okružje u kojem će svi članovi tima moći davati i primati smislene povratne informacije. Svima dostupni stolovi slični onima u kafiću, za manje grupe (od dvoje do četvero zaposlenika), omogućavaju timovima da se jednostavnije i češće povezuju. Zahvaljujući takvim redovitim prilikama da testiraju ideje u manjim grupama, proces izgradnje povjerenja odvijati će se puno brže.

Pokušajte organizirati sastanke na način da potičete raspravu. Tijekom rasprave zapisujte povratne informacije na samoljepive listiće i kasnije ih podijelite sa svima. I fiksne i pokretne ploče, kao i panoi, u ovom će slučaju biti vrlo korisni. Prostori za opuštanje u blizini većih sala za sastanke bili bi udobni kutci za tiše članove tima. Tamo bi mogli razmisliti o idejama koje su čuli tijekom sastanka, i naknadno doprinijeti raspravi dodavanjem ideja u razgovoru s kolegama.

Tim je vlasnik ideja

Ponekad je način na koji se ideja prenosi jednako važan kao i ona sama. Dijeljenje i kritika važne su sastavnice testiranja i razvoja ideja. Poučite članove tima da ne budu previše vezani za vlastiti rad, već da iskoriste prednosti surađivanja. Razvijajte vještine prezentiranja kod svih članova tima putem manjih testiranja. Niz manjih prezentacijskih prostora za grupe od dvoje do četvero ljudi manje su zastrašujući za izlagače koji se ne osjećaju ugodno u formalnijim okolnostima. Neka ti prostori budu uvijek dostupni za improvirizane sastanke pa će takvo ponašanje postati ritual. Ideje će se razvijati brže, a članovi tima bit će sve sigurniji u sebe pri predstavljanju svoga rada.

U trenutku kada koncept pretvarate u djelo, raspodijelite odgovornost po članovima tima. Neki se članovi tima mogu sastati u odgovarajućem prostoru i početi izrađivati prototip proizvoda, dok se ostatak tima može povezivati s mušterijama ili startup kompanijama da provjere je li koncept održiv.

STVARANJE KULTURE INOVACIJE

Da bi inoviranje bilo održivo u organizacijama u Kini i Indiji, moraju ukloniti prepreke i birokraciju koja ograničava komunikaciju vođa, timova i odjela unutar kompanija. Također moraju dati svima upletenima slobodu i fizičke alate koji su im potrebni da predstave svoje ideje, te dati priliku novim konceptima.

Promjena fizičkog izgleda okružja rezultirat će promjenom ponašanja, te će kroz neko vrijeme nastati nova kultura – kultura inovacije.

Autor: Steelcase

For a better day @ work!
Prijavite se na
Delightful News
i
saznajte najnovije uredske
trendove i rješenja

Newsletter