Gotovo 3 četvrtine američkih ureda je dizajnirano u skladu s otvorenim konceptom.
Microsoft ima takav ured, kao i Etsy; čak i Opća upravna služba, vladin stanodavac, uvodi model bez zidova u federalne agencije. Poslodavci vole otvorene urede jer na taj način štede novac – možeš nagomilati puno više ljudi u prostor bez zidova – no zaposlenici ih uglavnom mrze. U literaturi se može naći sve više i više istraživanja koja pokušavaju pobrojiti načine na koje otvoreni planovi štete moralu, zdravlju i produktivnosti. Nered, distrakcije, mirisi, i bolesti koje se brzo šire u prostoru bez pregrada.

Hot-desking – praksa nepostojanja vlastitih stolova u sklopu koje zaposlenici moraju odložiti svoje laptope gdje god pronađu slobodno mjesto – ima sve čari motela koji se plaća po satu. Ipak, kada govorimo o poticanju zaposlenika sa svih pozicija na interakciju licem u lice, otvoreni su uredi bolja opcija od bilo koje druge. „Ako je prostor dizajniran kako treba to pridonosi ravnopravnosti i daje priliku ljudima da se konstantno druže“, kaže Elizabeth Von Lehe, direktorica konceptualnog dizajna i strategija u studiju za dizajn Icrave. Ovo posebice pomaže ženama, ljudima druge boje kože, i drugim grupama radnika koji možda nemaju jednak pristup moći kao njihovi bijeli, muški kolege.

„Ono što radite“, kaže Liz York, časnica za održivost Centara za kontroliranje bolesti i prevenciju, „je da im date priliku da čuju kako se nadređena osoba nosi s problemima i odgovara na pitanja. Nitko ne ide na sate iz toga, već pohvataju kako se to radi od ljudi oko sebe“. Razlog zbog kojeg su otvoreni uredi toliko kritizirani, kaže Von Lehe, nije toliko povezan s konceptom koji stoji iza njih, već s provedbom tog koncepta u djelo. „Slike koje ljudi odabiru za željene urede prikazuju prostore pune svjetla, s nježno obojenim materijalima“, kaže Von Lehe. „Ali tamo ne vidite kvalitetu zvuka ni plan njegova putovanja“.

Ona predlaže kombinaciju zatvorenih prostora – telefonske govornice, sale za konferencije, stepeništa (ako vam se ured proteže na nekoliko katova) – da se međusobno nadopunjuju s dijeljenim stolovima i područjima bez pregrada. York se slaže. „Ne možete potpuno izbaciti pomoćne privatne prostore“, kaže. „Nitko ne želi razgovarati sa svojim doktorom pred puno sobom ljudi“. Također, obavezno treba uvesti sobu za dojenje. „Ova prostorija treba biti zvučno izolirana. Također mora imati vlastiti sustav grijanja da bi bilo dovoljno toplo ženama koje se tamo razodijevaju“, kaže York, koja je napisala vodič za optimalan dizajn sobe za dojenje. „Mora imati kvalitetna vrata koja se ne daju otključati“.

Svojstva koja čine idealan prostor funkcionalnim su gotovo nevidljiva, kaže Von Lehe. Također je primijetila da su ključne sastavnice dobro-promišljenog interijera poput kvalitete zraka, svjetla, temperature, i sveukupne udobnosti zapravo neprimjetne, osim ako nešto s njima nije u redu. Što se tiče zidova, u dobro organiziranom otvorenom uredu nisu uklonjeni, već pomaknuti. Isto koliko je bitno porušiti barijere, toliko je bitno i neke ostaviti gdje jesu.

Atossa Abrahamian

For a better day @ work!
Prijavite se na
Delightful News
i
saznajte najnovije uredske
trendove i rješenja

Newsletter