Istraživanja su pokazala da kvalitetno uređeni uredi, iz kojih se pružaju prekrasni pogledi, mogu potaknuti zaposlenike da postanu produktivniji.
Pogled s uredskog prozora nije nešto što nalazimo na razglednicama. Ipak, istražitelji kažu kako je scenska kvaliteta našeg svakodnevnog okruženja u izravnoj vezi s našim blagostanjem.

Tim s ekonomskog fakulteta sveučilišta u Warwicku istražio je rezultate online igrice „Scenic-Or-Not“. Naime, igrica prikazuje 217 000 slika Velike Britanije, a igrači ih moraju ocijeniti po kriteriju privlačnosti. Najviše ocjene dobile su slike planina prekrivenih snijegom, rijeka okruženih stablima te morski pejzaži – kao što smo mogli i predvidjeti.

Razlozi zašto je to tako nisu još točno utvrđeni, no glavni istražitelj Chanuki Seresinhe vjeruje da to ima veze sa stanjem uma (na primjer, vrlo popularna nedavna studija pokazala je da izloženost prirodi smanjuje stres) i našim obrascima ponašanja (slikovita mjesta potiču nas da izađemo i budemo aktivniji).

Seresinhe tvrdi da se to odnosi i na posao. „Ljudi provode mnogo vremena na poslu i njihovo okruženje definitivno utječe na njih. Stoga, ako krajolik ugodan oku može pomoći ljudima da se bolje osjećaju, postoji velika šansa da će slikovitost njihovog poslovnog okruženja imati sličan efekt.“

Kako povećati produktivnost osoblja

Naravno da estetika radnog okruženja i utjecaj iste na zaposlenike nije ništa novo. Mnoga su istraživanja pokazala kako sve od oslikavanja zidova do prirodnog svjetla povećava produktivnost.

„Pogledi u daljinu, daleko od kompjuterskih ekrana i pisanih dokumenata omogućavaju očima da se prilagode i izoštre sliku, što dugoročno smanjuje umor, glavobolje i druge efekte koje uzrokuje naprezanje očiju. Lijepi pogledi kroz prozor također utječu na blagostanje, djelomično jer omogućuju psihološku povezanost s drugim grupama ljudi za vrijeme dok smo na sigurnom mjestu“, navedeno je u izvješću Svjetskog vijeća za zelenu gradnju (World Green Building Council).

U posljednjih nekoliko godina, mnogo je truda uloženo u pokazivanje kako biljke i cvijeće mogu razvedriti radnu atmosferu. „Biofilija“ (grana istraživanja, a ne Björkov album) prikazuje kako tzv. zeleni uredi izazivaju fiziološke reakcije poput povećane aktivnosti mozga i niže razine hormona stresa. Jedan prošlogodišnji rad sa sveučilišta Harvard pokazao je da su kognitivne sposobnosti zaposlenika tzv. zelenih ureda dva puta veće od kognitivnih sposobnosti zaposlenika koji rade u konvencionalnim okruženjima.

No „zeleno“ ne značni nužno i slikovito. Kada govorimo o zelenim prostorima, problem je kvaliteta, a ne kvantiteta, kaže Seresinhe. „Područje može biti zeleno, no to ne znači da se radi o prekrasnom zelenom području“, nastavila je Seresinhe nabrajajući primjere poput napuštenog rekreacijskog parka ili polja usred kojega se nalazi industrijska zona.

Očita logika „slikovitog“ ureda je da bi se firme trebale premjestiti u planinsku regiju Lake District ili na obale nekog škotskog jezera. Međutim, premještanje britanskih firmi na najljepša mjesta diljem zemlje značajno bi nagrdilo ta mjesta te bi ona izgubila na vrijednosti. Gradska i prigradska područja također mogu biti slikovita (ovo se kosi s drugim očitim arugmentom da stanovnici ruralnih krajeva trebaju više raditi od kuće).

„Ne radi se o nadmetanju prirode i grada“, kaže Serensinhe. „Slikoviti efekt postoji i u gradovima. Zgrade mogu biti slikovite [i] ima mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo urbani okoliš učinili još slikovitijim.“

John Alker, voditelj politike Vijeća za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva, podržava i navodi obnavljanje dijela državne imovine u londonskom West Endu kao imovine od posebne važnosti, kao primjer „zdravog“ urbanosg dizajna. Razvojni je program u Ujedinjenom Kraljevstvu povećao „slikovitost“ gradskog centra, ukrašavajući ga zelenim krovovima prepunim divljih cvjetova i lukovica.

„Pogled ne mora biti kao s nekakvog seoskog vidikovca. Može se raditi o krovnom vrtu, zelenom krovu, dvorištu s biljkama, itd. Drugim riječima, dizajneri mogu stvoriti poglede na prirodu u urbanim područjima“, kaže Alker.

Ovo je poruka koju arhitekti i komercijalne tvrtke sve više uzimaju u obzir. Uzmimo za primjer novo sjedište tvrtke Uber – trenutno u izgradnji na 14 hektara velikom slobodnom mjestu u četvrti Mission Bay u San Franciscu. Sastoji se od dvije glavne zgrade, a nacrti uključuju „nebeske trijemove“ koji će se nalaziti na višoj od dviju zgrada te će se s njih pružati pogled na cijeli grad i zaljev. Čak su i obični uredski prostori smješteni tako da u njih ulazi što je više moguće prirodnog svjetla te da je protok zraka što bolji, što ukupno pridonosi „slikovitoj otvorenosti ovog interijera“.

Stvaranje slikovitih pogleda tamo gdje ih izvorno nema je također jedna od opcija, no to je malo preveliki pothvat za bilo koju pojedinačnu tvrtku. Poslovni parkovi jedna su od najboljih opcija za uređenje velikih površina.

Uzmimo za primjer park Chiswick u južnom Londonu. Ova 33 hektara velika površina dobila je nagradu na posljednjem London in Bloom natjecanju. Park uključuje centralno „zeleno selo“, kao i skup jezera i otvorenih prostora.

Za neke će poslove prirodna „slikovitost“ ipak uvijek predstaljati problem. Zamislite da morate dotjerati elektranu; ili poboljšati pogled u rudniku. No nije sve izgubljeno. „Virtualna priroda može imati potpuno isti učinak“, kaže Sue Thomas, autorica knjige „Technobiophilia“ koja se bavi proučavanjem rasprostranjenosti metafora i slika izvedenih iz prirode na internetu.

U okružnoj bolnici u Dorsetu, pacijentima koji boluju od leukemije, te su zbog toga u izolaciji, pokazuju se internetske snimke uživo koje prikazuju prekrasna prirodna prostranstva. Strategija se bazira na fenomenu poznatom pod nazivom „blizina prirode“, a dokazano je da im olakšava samoću. Ovu su ideju u 80-im godinama 20.st. utemeljili Rachel i Stephen Kaplan, baveći se psihologijom okoliša. Ideja počiva na tome da samim nagovještajem prirodnog svijeta – mirisom trave ili prisjećanjem na šetanje pored rijeke – možemo pridonijeti blagostanju. Firme bi trebale razmisliti o sličnim taktikama, kaže Thomas.

Izvor: The Guardian

For a better day @ work!
Prijavite se na
Delightful News
i
saznajte najnovije uredske
trendove i rješenja

Newsletter