Nije vrijeme novac – već pažnja

Radna mjesta nisu osmišljena da bi olakšala koncentraciju. Što se više trudimo usredotočiti, sve je teže – kaže psihologinja Beatriz Arantes iz Steelcase-a.

Zaposlenici učestalo naprežu mozgove obzirom na znanje, nove tehnologije i današnju kreativnu ekonomiju. Steelcase je odlučio provesti daljnje istraživanje mozga kako bi shvatio način na koji funkcionira te osmišljava dizajn radnih mjesta koja bi ublažila smetnje i potaknula radnike da kvalitetnije upravljaju svojom pozornošću.

Pažnja je dragocjeni resurs kojim većina radnika upravlja loše. Ulaganje dodatnih sati i pokušaj jače koncentracije postaje zajednički pristup ogromnim količinama posla. Međutim, ukoliko pogledamo rezultate istraživanja o mozgu, postaje jasno da je ovaj pristup kontraproduktivan.

Obzirom da količina, izvori i kanali informacija eksponencijalno rastu, pojačano se trudimo biti ukorak s njima. Međutim, ova strategija osuđena je na propast budući naši kognitivni kapaciteti ne rastu. Naša sposobnost obraćanja pažnje je ograničena – pogotovo kvalitetna pažnja koju zaposlenici koriste za rješavanje složenih problema. Održavanje pažnje vrlo je zahtjevno za mozak, zbog čega će naše misli lutati i odbijati suradnju, bez obzira na količinu konzumirane kave. Kako bi se ovaj dragocjeni resurs efektivnije koristio, važno je znati nekoliko stvari.

Mit o multitaskingu

Postoji nekolicina stvari koje mogu biti urađene simultano, ali samo jedna radnja u jednom trenutku može biti urađena s pažnjom. Kada ljudi počnu paziti na više stvari istovremeno, manje pažnje posvećuju bitnim stvarima. Slušanje radija dok vješamo rublje ili hodanje dok smo na telefonu radnje su koje možemo istovremeno obavljati s lakoćom. Međutim, pažnja pri multitaskingu je kao vožnja vlaka na dva para tračnica. Nemoguća je. Umjesto toga, bilo bi poželjno sastaviti listu prioriteta i prionuti im po redoslijedu. Time ćete donositi brže i pametnije odluke, ali ujedno iskusiti zadovoljstvo eliminiranja dovršenih zadataka s popisa.

Pažnja vježba mozak

Engleski pojam ‘’mindfulness’’ (pažnja) često se poistovjećuje sa Budinim mislima i ezoteričnom praksom. Međutim, pregršt istraživanja u medicinskim časopisima i znanstvenim radovima pokazuje brojne prednosti običnog čovjeka u svakodnevnom životu. Laički rečeno, ‘’mindfulness’’ znači živjeti u sadašnjem trenutku, posvećivati pažnju onome što radimo i proživjeti svaki trenutak. Gledajući iz percepcije meditacije, održavanjem i vježbanjem dulje koncentracije na jednu stvar, mozak postaje bolji – dok multitasking ima suprotan učinak.

Kada sami sebi dozvolimo učestalo odvlačenje pažnje, zapravo treniramo naš mozak na stanje rastresenosti. Umjesto toga, pokušajte iz dana u dan postepeno trenirati pažnju. Odvojite barem 10 minuta dnevno za vježbe koncentracije na disanje, pritom svjesno prizivajući svoj um kada odluta. Vraćanje naših misli u sadašnjost odličan je način da sebe postavimo u centar uslijed preopterećenosti na poslu. I svakako vrijedi truda – pažnja je dragocjena vještina u današnjem svijetu buke i galame.

Ritam mozga

Pažnja se često poistovjećuje s koncentracijom, no postoje i drugi oblici pažnje. Društvo je sklono veličanju održive koncentracije, što je odlično kada već znamo što želimo i kako ćemo to ostvariti. Međutim, kada smo još uvijek u potrazi za pravim načinom, kontinuirano stanje ciljane koncentracije ometa mozak u obradi brojnih sekundarnih podataka. Moramo povremeno dopustiti mislima da odlutaju, kako bi mozak mogao podsvjesno surađivati sa stimulansima u okolini radi stvaranja veza i rješavanja teških problema. Nova informacija ili razgovor s kolegom može potaknuti toliko željenu inspiraciju.

Ljudi pogrešno zaključuju da je za neproduktivnost odgovorno ”lutanje” misli. Međutim, kada naše misli ”lutaju”, stvaraju se nove asocijacije, a mozak upija informacije oko nas – što ide u korist kreativnosti. ”Lutanje” misli također regenerira mozak. Umjesto da vas grize savjest jer nemate snage odraditi taj dugi izvještaj, dopustite si nekoliko pauza gdje ćete popričati s kolegom ili samo gledati kroz prozor i sanjariti.

Pauze su korisne

Postoji još jedna neistina o poslu koja tvrdi da ukoliko radimo bez prestanka, to bolje. U stvarnosti, trebalo bi izdvojiti malo vremena za šetnju umjesto iskrivljavati se u stolcima s još jednom šalicom kave. Dugoročno gledano, fizička aktivnost pomaže stvaranju novih sivih stanica u mozgu, a kratkoročno vraća našu sposobnost koncentracije. Trebalo bi preispitati današnje školstvo i radna mjesta koji i dalje zahtjevaju da učenici i zaposlenici budu statični tijekom cijelog radnog dana.

Svi smo različiti, uključujući i način na koji naša pažnja funkcionira, stoga ne postoji pisano pravilo koliko vremena treba za pojedinu aktivnost. Bitno je organizirati se i posložiti svoje prioritete tijekom dana. Kada su potrebni veći angažman i koncentracija, nađite prostor u kojem ćete se moći izolirati. Sukladno potrebi za novom idejom ili odmorom, pronađite mjesto koje će vas inspirirati i relaksirati. Ne zaboravite se istezati i hodati tijekom dana, kako biste ostali svježi.