Pet načina kako strategijom dizajna potaknuti zaposlenike da putuju na posao

Je li moguće da u gospodarstvu znanja, gdje komunikacijska tehnologija omogućuje da radna snaga bude potpuno mobilna, korporativni uredi izumiru?

Neke statistike upućuju na to da je odgovor da. Mnogi Kanađani žele prodati svoje urede. Istraživanje jedna kanadske agencije iz 2014. otkrilo je da će više od 70 posto radno sposobnih radnika u dobi od 18 do 29 godina biti zadovoljniji svojim poslovima ako im se omogući da rade na daljinu.

Nema sumnje da tehnologija omogućuje punu mobilnost mnogim radnicima, no osobna interakcija ipak ostaje vodeći izvor inovacija u poduzećima utemeljenima na znanju. Ona olakšava kreativnost i glatkiji tijek rada te stvara osjećaj identiteta zaposlenika u odnosu na tvrtku.

Pravo je pitanje dakle: kakav uredski prostor poduzeća trebaju imati u 21. stoljeću?

Pametnim je kompanijama jasno da s obzirom da zaposlenici ne moraju doći na posao da bi obavili svoj posao, korporativni uredi sada trebaju biti više od prostora za smjestiti osoblje – oni trebaju biti destinacije. Uredi se trebaju pretvoriti u okruženja kojima zaposlenici teže jer su izvrsna mjesta za rad.

Evo pet načina kako strategija dizajna radnog mjesta može pomoći tvrtki da pretvori korporativni ured u željenu destinaciju za zaposlenike:

1. Maksimalno potičite produktivnost radne snage nove generacije, a da pritom nadahnjujete sve ostale.

U današnje vrijeme postoje tri generacije u poslovnom svijetu, a svaka ima jedinstvene karakteristike koje ju određuju. Članovi „baby boom“ generacije, koji se spremaju u mirovinu trebaju radna okruženja opremljena ergonomskim stolicama i riješen problem mobilnosti. Generaciju mlađi, pripadnici takozvane generacije X, vrlo su samouvjereni i trebaju im prostori za samostalno djelovanje, kao i za suradnju.

Članovi generacije Y, dakle svi rođeni od 2000. nadalje, su priča za sebe. Odrasli su u školskom sustavu koji inzistira na grupnom radu. U učionicama su se nalazili zajednički prostori bez dodijeljenih mjesta za sjedenje. Ova mlađa generacija teži suradničkim radnim prostorima. Smatraju tradicionalne stolove isključujućima.

Dakle, kako jedno radno okruženje može udovoljiti potrebama svih ovih različitih radnika? Mogućnošću izbora.

Sjetimo se „radnog mjesta iz budućnosti“ firme Deloitte iz Montreala, gdje postoji više od 18 različitih vrsta radnih okruženja, od radnih stolova do konferencijskih prostorija i društvenih prostora kao što su saloni i uredski kafići. Devedeset posto prostora je nedodijeljeno i više od polovice je prilagođeno za suradnju. Najsuvremenija tehnologija, uključujući Bluetooth i Wi-Fi u cijelom uredu, olakšava rad na daljinu. U ovakvom okruženju sve generacije mogu napredovati.

2. Dizajnerske preinake potiču promjene u ponašanju.

Uzmimo slučaj tvrtke u kojoj je svaka dvorana bila replika sljedeće – nimalo nadahnjujuća i jednolična. Zaposlenici koji su prisustvovali sastancima u takvim konferencijskim dvoranama često bi odlutali mislima, provodili dosta vremena provjeravajući e-mail na svojim mobilnim uređajima, te su općenito pokazivali ponašanja koja su ukazivala na njihovu isključenost.

Obnova prostora donijela je svakoj konferencijskoj sobi vlastiti, jedinstveni dizajn interijera. Neke su tradicionalnije sa stolom i stolicama; druge su opremljene ležernim stolicama i plišanim tepisima; neke su obojene u tradicionalnu bež boju, dok su druge obojane svijetlim bojama.

Dizajn je razlikovao prostore. Različite su prostorije dobile različite svrhe, poboljšane njihovim izgledom. Projekt je proizveo mjerljivo poboljšanje u angažmanu zaposlenika i interesa tijekom sastanaka.

3. Dizajnirajte poslovni prostor na temelju toga kako se koristi.

Većina ljudi pretpostavlja da svaki zaposlenik koji se pridružuje korporativnom uredu treba stol. Drugim riječima, od tvrtki se očekuje da im omjer stolova i zaposlenika bude jedan naprema jedan.

No, većina istraživanja iskoristivosti radnog mjesta pokazuje da takav omjer nije potreban. Često stolovi zjape prazni pola dana jer mnogi zaposlenici provode više od 50 posto radnog dana na sastancima, putovanjima ili izvan ureda.

Pretvaranjem neiskorištenog prostora koji se gubi na stolovima u zanimljivije formate – sobe za predah, kafiće, društvene salone i mirnije radne prostore – organizacije mogu stvoriti okruženja namijenjena za poticanje kolaborativnog i kreativnog rada.

4. Omogućite osoblju prostor za zajedničke proslave.

Za stvaranje pozitivne korporativne kulture, organizacije trebaju omogućiti mjesta u uredima gdje se svi njihovi djelatnici mogu okupljati. To je zastrašujuća pomisao za tvrtke sa stotinama, ili čak tisućama zaposlenika. Ipak, rješenje ne mora biti velika kazališna dvorana.

U poduzeću Wragge & Co. LLP iz Birminghama u Velikoj Britaniji, našli su vrlo kreativno rješenje kako okupiti 700 članova osoblja na sastancima na razini tvrtke. Instalirali su televizijske ekrane iza pokretnih polica na svakom katu zgrade u kojoj se nalazi sjedište. Pomoću tih monitora, tvrtka može vijećati sa svim svojim zaposlenicima.

5. Ostavite dobar dojam.

Poslovni ured je proširenje brenda tvrtke i korporativne kulture – on je prikaz svega za što se organizacija zalaže. Razmislite o razlikama između uobičajenih odvjetničkih ureda, koji su vjerojatno dizajnirani da odražavaju stabilnost i ozbiljnost, i ureda agencije za oglašavanje, koji su vjerojatno dizajnirani da odražavaju kreativnosti i maštovitost. Te razlike, naravno, nisu pogrešne. Svaki put kada klijent ili potencijalni zaposlenik posjete korporativni ured, odlaze od tamo s dojmom temeljenim na izgledu uredskog prostora.

S pravom strategijom dizajna, korporativni ured postaje destinacija kojoj zaposlenici teže. Rezultat je radno okruženje koje potiče angažman, suradnju i produktivnost, ulijeva povjerenje i u konačnici postaje konkurentna prednost poduzeća.