Dobrobit: Ključna stvar

Kako osjećaj zadovoljstva na radnom mjestu utječe na poslovne performanse

Kada je IBM zatražio izvršne direktore diljem svijeta da definiraju najvažnije osobine današnjih lidera, njihov odgovor bio je jednoglasan: kolaborativan, komunikativan, kreativan i fleksibilan. Izvršni direktori teže “zaposlenicima sa sposobnošću za stalnom promjenom i prilagodbom. Ti zaposlenici zadovoljni su promjenama; uče u hodu, nerijetko iz tuđih iskustava”, navodi se u studiji. Stalna potreba za ovim vještinama složenost je problema s kojim se kompanije suočavaju danas, ali i zahtjevi za inovacijom koja prestaje biti povlastica elite i vrhunskih svjetskih brendova. Inovacija postaje ključna za ostvarivanje vrhunskih poslovnih rezultata.

No, iz ovog proizlazi novi izazov s kojim se izvršni direktori suočavaju: kolaborativnost, komunikativnost, kreativnost i fleksibilnost skup su ponašanja koja zahtijevaju liderske sposobnosti, podatke i način razmišljanja koji se razlikuju od onoga što su mnogi poslovni ljudi naučili u prošlosti. Desetljećima su poslovne škole stvarale mlade lidere koji su bili kvalitetno obučeni u područjima poput logistike, upravljanja lancem opskrbe, analize i slično. Tek nedavno su organizacije uvidjele da ovakovi poslovni temelji nisu dovoljni te je nužno stvoriti okruženje i kulturu u kojima novi zahtjevi i ponašanja mogu napredovati.
Poticanje kreativnosti i inovacija zahtjeva novu strategiju koja bi mogla iznenaditi neke poslovne lidere —rigorozan focus na dobrobit organizacije i zaposlenih.

“Najuspješnije organizacije sada skreću pozornost na dobrobit zaposlenika kao način da se ostvari emocionalna, financijska i konkurentna prednost”, kaže Tom Rath, voditelj istraživanja ponašanja na radnom mjestu u kompaniji Gallup te koautor bestselera “Wellbeing.”

Usmjerenost na dobrobit
Organizacije imaju jak argument da budu zaokupljene fizičkim zdravljem, obzirom na njegovu očitu vezu s troškovima. Diljem svijeta, stopa bolesti srca i pluća, dijabetesa te pretilosti naglo raste. Rezultati istraživanja organizacije ‘Food and Agricultural Organization of the United Nations (FAO)’ pokazala su da Meksiko ima 32,8% stopu gojaznosti, nadmašivši tako SAD-u sa 31,8%. Trenutno u svijetu ima oko 1,5 milijardi ljudi sa prekomjernom težinom, od čega najmanje 25% živi u Kini, navode rezultati istraživanja Duke University Global Health Institute. U Meksiku, dijabetes tipa 2 vodeći je uzrok smrti odraslih, potvrđuje studija Svjetskog gospodarskog foruma i Harvard School of Public Health iz 2011. godine.

Dok pad fizičkog zdravlja predstavlja rastući rizik za poslodavce, sveprisutnost tehnologija istovremeno ‘’tjera’’ zaposlenike da obavljaju više zadataka odjednom (‘’multitasking’’), što dovodi do kognitivnog preopterećenja. Prema autoru, istraživaču i pedagogu s Harvarda Shawnu Akorske, naša osjetila primaju 11 milijuna bitova informacija svake sekunde, no svjesni mozak može učinkovito obraditi samo 40 bitova. Prebacivanje s jednog zadatka na drugi otežava isključivanje distraktora (ometača pažnje) te tako može uzrokovati mentalne blokove koji umanjuju produktivnost zaposlenika za čak 40%, pokazalo je istraživanje American Psychological Association.

Pored kognitivnih troškova, stres u velikoj mjeri pogoduje eksploziji bolesti među “razvijenim nacijama” diljem svijeta. Nagle promjene rada, alata i tehnologija koje ljudi koriste učinile su posao složenijim, zahtjevnijim i stresnijim. “Koliko brzo” i “koliko mnogo’’ poprimili su nove dimenzije, a posao se s lakoćom uklapa u život i van radnog mjesta. Ovi faktori snažni su katalizatori sagorjevanja zaposlenika i drugih znakova lošeg raspoloženja, čineći tako dobrobit oblikom upravljanja rizicima.

U Velikoj Britaniji, istraživanje Centra za mentalno zdravlje snosi troškove psihičkog zdravlja vezanog za prezentizam (fizički prisutnih, no psihički neproduktivnih djelatnika) u iznosu od £15 milijardi godišnje – gotovo dvostruko više no apstentizam. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu navodi stres kao ključni faktor barem polovice izgubljenih radnih dana. Stres na radnom mjestu trenutno je u nastajanju i u zemljama u razvoju, navodi se u izvješću novina Le Monde iz 2011. godine: “Zemlje Azije i južne hemisfere sada pažljivo – i službeno – promatraju psihosocijalne probleme i ekonomske posljedice u svezi sa poslom induciranim stresom. ”

“Najuspješnije organizacije sada skreću pozornost na dobrobit zaposlenika kao način da se ostvari emocionalna, financijska i konkurentna prednost. “
Tom Rath

Da bi razumjeli pozitivne učinke dobrobiti, Steelcase istraživači u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji nedavno su otišli korak dalje, istražujući ulogu fizičkog radnog mjesta u oblikovanju ponašanja zaposlenika za poticanje dobrobiti. Nakon sinteze višegodišnjih Steelcase istraživanja te ispitivanja globalno različite predodžbe o dobrobiti, tim je došao do jasnog zaključka: Dobrobit je sustavna i holistička, integrira mnoge dimenzije, uključujući fizičke, kognitivne i psihološke potrebe ljudi. Nadalje je zaključeno da mjesta na kojima se ljudi sastaju kako bi radili u grupi mogu biti dizajnirana na način da imaju pozitivan utjecaj na njihovu dobrobit.

“Negativni zdravstveni rezultati mogu dovesti do loših poslovnih rezultata obzirom na apsentizam (izostanke), nezgode i povećane troškove, stoga je značajan naglasak stavljen na prevenciju,” kaže Beatriz Arantes, suvoditeljica nedavnog Steelcase istraživanja o dobrobiti zaposlenih. Istovremeno, tvrdi Arantes, postoji rastuća svijest o tome da usmjerenost na dobrobit kao obrambene mjere ima ograničen učinak kao poslovna strategija.
“Fizičko zdravlje od značajnog je interesa”, napominje Nicholas de Benoist, koji je surađivao s Arantesom i ostalima u Steelcase istraživanju. “No, isključiva usmjerenost na fizičko zdravlje zapravo može biti štetna za opću dobrobit ljudi. Na organizacijskoj razini, kratkovidna pozornost usmjerena prema fizičkom zdravlju propušta velike poslovne prilike: dobrobit zaposlenika stoga predstavlja kritičan put za postizanje kreativnosti i inovativnosti potrebne današnjim organizacijama da bi bile uspješne “.
I progresivni poslodavci počinju shvaćati smisao. “Danas smo svjedoci naleta zainteresiranosti za dobrobit ,” napominje Arantes. “Kompanije su zainteresirane za rast inovativnosti. Uvjerene su da mogu ostvariti pozitivne rezultate sa kreativnijom, usmjerenijom i inovativnijom radnom snagom. U globalnoj ekonomiji, utemeljenoj na znanju i iskustvu, ulaganje u dobrobit u potpunosti je u interesu poslovanja.”