10 trendova u dizajnu uredskih interijera
Trendovi u veličini i konfiguraciji uredskog prostora bez sumnje će utjecati na najam i prodaju uredskih prostora. Kako će izgledati ured iz budućnosti i kako će to utjecati na komercijalne nekretnine? Da bi saznali, istraživači s instituta Commercial Investment Real Estate Institute, koji se bavi proučavanjem ulaganja u komercijalne nekretnine, zamolili su stručnjake firme Steelcase, globalnog lidera u opremanju uredskih prostora, da zavire u budućnost. Iz Steelcase-a predvidjeli su manji broj fleksibilnijih ureda i povećanje broja dijeljenih prostora što bi omogućilo dodavanje većeg broja sadržaja.
Ove promjene će oblikovati način na koji firme kupuju i iskorištavaju prostor.
1.) Suradnja je novi ideal
Svi smo bar jednom čuli priču o informatičkoj tvrtci koja se razvila u nekoj garaži gdje su četvero ljudi, posjedani na sklopive stolice imali dobru poslovnu viziju. Pozitivna energija i dinamičnost tih ljudi rezultirali su rastom tvrtke pa se posljedično morala preseliti iz garaže u veći, tradicionalniji poslovni prostor. Zaposlenici su naposlijetku dobili vlastite urede s prozorima, no nešto je pošlo po zlu – početna energija je splasnula.
U suštini svaka tvrtka dosegne točku organizacijske zrelosti u kojoj izgubi početnu dinamičnost. Međutim, ako se tvrtka preseli u prostor koji utječe na njihov posao na sličan način, to će neizbježno utjecati na konačni učinak. Zašto stoga ne biste osigurali svojim zaposlenicima prostor u kojem će lakše surađivati i koji podržava ideju ravnoteže između individualnog i timskog rada?
2.) Raskrstite s velikim privatnim uredima
Zamislite radnu okolinu u kojoj svaki član tima ima manji odjeljak za sebe, a ti su odjeljci poredani jedan za drugim poput vagona na vlaku. Umjesto sobe za sastanke na dnu hodnika, neka soba za sastanke bude u sredini formacije. Na taj način su članovi tima dovoljno blizu jedni drugima da se mogu međusobno čuti i raspravljati o novim poslovnim idejama unutar svakog odjeljka i u središnjem prostoru za sastanke. Ako trebaju privatnost, dostupan im je manji odjeljak na kojemu se mogu zatvoriti vrata.
3.) Uvedite odvojene privatnije prostorije koje svi mogu koristiti ako žele
Primjenom elementarnih znanja o ljudskoj interakciji, planiranje prostora može vratiti početni osjećaj iz ranije spomenute poduzetničke garaže i to bez žrtvovanja privatnosti. Na primjer, smanjivanjem svačijeg radnog odjeljka za desetak centimetara od predviđenih mjera dobit ćete višak prostora koji se može iskoristit za malenu prostoriju s vratima u koju biste mogli staviti kauč, stol te priključke za prijenosno računalo i telefon. Takva bi prostorija služila kao dnevni boravak i bila dovoljno velika da u njoj istovremeno boravi petero ljudi.
Tamo bi članovi vašeg tima mogli otići u slučaju da im treba vremena da prođu kroz bilješke u miru ili da nešto istraže na svojim prijenosnim računalima. Za obaviti privatni poziv, zaposlenici bi trebali prošetati svega nekoliko metara do ovog privatnog prostora, zatvoriti vrata i telefonirati. Ovakav oblik privatnosti ne postoji u današnjim zgradama. Zaposlenici su prebačeni iz ureda u otvorene prostorne planove, a pritom su nepovratno izgubili svoju privatnost.
4.) Današnjim je radnicima potrebno pristanište
Ljudi sve više prihvaćaju činjenicu da zaposlenici ne moraju sjediti za svojim stolovima pognute glave da bi bili produktivni. Naprotiv, neki su radnici prilično slabo vezani za svoje urede. Na primjer, računalni tehničari provode vrlo malo vremena u svojim uredima. No kad ih koriste, od iznimne je važnosti da njihovi uredi budu funkcionalni. Ako računalni tehničar mora puzati ispod stola da bi priključio svoje računalo na mrežu, naravno da će ga to uzrujati.
Kad ovakvi radnici dođu u ured, treba im pristanište. Važno je da imaju funkcije poput e-maila, govorne pošte i osnovnog pohranjivanja datoteka i da to bude njihovo osobno pristanište.
5.) Uprava mora revidirati tehnološku opremljenost
Nužna je i promjena na polju tehnološke opremljenosti: prijenosna računala i bežični telefoni omogućili su zaposlenicima da ne moraju biti na jednom mjestu cijelo vrijeme. Dizajn mora biti prilagođen potrebama firme – ako nešto što zaposlenik traži nije unutar tri do četiri metra udaljenosti od njegovog mjesta, beskorisno je. Dokumenti koji vam češće trebaju moraju biti pohranjeni odvojeno od onih koje rijetko kada koristite.
U ekstremnim slučajevima, da bi alternativna radna okolina zaista profunkcionirala, potrebno je da članovi uprave kažu: „Ovako ćemo od sada raditi i molim vas da slijedite moj primjer. Maknut ću se iz svog ureda, premjestit ću sve dokumente, osim onih koji mi trebaju ovaj čas, u središnji arhiv i postat ću mobilniji zahvaljujući tehnološkom napretku.“ Ako firma kolektivno nije spremna na ovakvu promjenu treba planirati neki tradicionalniji oblik promjene. Međutim, pritisak konkurencije i porast cijena nekretnina natjerat će mnoge da promisle o prostornom uređenju.
6.) Planiranje temeljeno na aktivnostima je ključ prostornog dizajna
Ova se misao vrti oko ponovnog planiranja građevina na temelju aktivnosti kojima se ljudi bave. Kako radnici dolaze na posao tijekokm dana, prvo što naprave je da provjere e-mail i govornu poštu. Nakon što su se smjestili možda odrade sastanak. Ako tema nije povjerljiva, sastanak se može održati u otvorenoj konferencijskoj sali. Ako je tema sastanka povjerljiva, može se održati u odvojenoj privatnoj prostoriji.
Unatoč tome što radnici imaju manje prostora, imaju više aktivnosti među kojima mogu izabrati što će raditi. Ima dovoljno mjesta za kafić, knjižnicu, resursni centar – kao i dovoljno manjih privatnih prostorija. Jedan je klijent iz Londona napravio cijeli novi zid da bi omogućio ove manje privatne prostorije. Svaka je imala kauč, stol, stolicu, priključak za prijenosno računalo i priključak za telefon.
7.) Najviše prostora dobivaju oni koji imaju samostalne urede
U ovoj je zemlji 90% nekretnina raspodijeljeno prema tituli. Dok potpredsjednik dobiva jednu količinu prostora, prodavač dobiva neku drugu. U budućnosti će se ovo potpuno preokrenuti: postotak nekretnine koji će zaposlenik dobiti na korištenje ovisit će o vremenu koje taj zaposlenik provede u firmi. Inžinjer koji radi na nekom projektu i dnevno je prisutan u firmi više od 60% vremena dobit će više prostora nego predsjednik ili prodavači koji u firmi provode manje vremena.
Na primjer, zamislite da jednoj R&D tvrtci ponestane prostora. Članovi uprave se potom odluče odreći svojih ureda i premjestiti se u manje urede jer su dnevno bili fizički prisutni u firmi svega 10% vremena. Oni se dakle odreknu svojih ureda u korist inžinjera, koji rade na projektu važnom za cijelu firmu.
8.) Jedna veličina ne odgovara svima
Neki poslovi vežu nas za prostore. Na primjer, prodavač avionskih karata vezan je za svoj stol, cijeli dan se mora javljati na telefon te je često žrtva manjka interakcije s drugim pojedincima. Međutim, kompjuterske firme također imaju grupe radnika koji se cijeli dan javljaju na telefon, odgovarajući na pitanja prodavača i kupaca. No nakon što pozivatelj opiše problem na koji je naišao, operater ga najčešće pita: „Možete li pričekati?“ Zatim pokušavaju doći do odgovora na pitanje razgovarajući sa svojim kolegama iz hodnika: „Hej, Joe, jesi li ikad čuo da je netko ovoliko zeznuo ovu datoteku?“ Interakcija mora biti uzeta u obzir pri izgradnji prostora.
9.) Manje betonskih zidova je više
Pogledajte tradicionalnog klijenta – visokogradnja, centralna jezgra i privatni uredi uokolo. Tajničko osoblje ispred privatnih ureda, nadohvat klijentima i drugim ljudima. Osoblje broji pedeset i jednog zaposlenika, od kojh su trideset i sedmero upravitelji; 60% prostora je otvoreno, a 40% iza zatvorenih vrata.
Mnogi su uredi zadržali dvije strane ovog tradicionalnog prostornog plana, a „otvorili“ druge dvije strane puštajući svjetlost da uđe unutra. Koristili su pregrade da naprave mjesta za što više ljudi te su smanjili prostor koji se inače gubi iza vratiju na 17%.
Prostor koji se u zadnje vrijeme promiče se dosta promijenio u odnosu na prošlost. Klijenti zahtijevaju više fleksibilnosti, što znači da žele manje troškove izgradnje i manje troškove poboljšanja prostora po potrebama zaposlenika. U 40% prostora s privatnim uredima broj betonskih zidova je i dalje prilično velik. Ako se odlučite za smanjivanje broja privatnih ureda na svega 17%, broj potrebnih betonskih zidova smanjit će se za trećinu ili čak za polovinu.
10.) Što će reći zidovi kada budu mogli govoriti?
Jednog će dana kostur zgrade biti povezan s infrastrukturom. U zidove će biti ugrađene naprave pomoću kojih će komunicirati s namještajem. Namještaj će biti u kontaktu s nosivim gredama i podom. Pod će podupirati modularna električna konstrukcija u koju će se namještaj priključivati, a koja će napajati svjetla. Zidovi će biti privatno vlasništvo koje će određivati granice privatnih područja, ali isto tako će moći biti srušeni i pomaknuti.
